Promicanje kulture mira ljubavlju i savješću

Preambula Opće deklaracije o ljudskim pravima kaže „da je nepoštivanje i zanemarivanje ljudskih prava rezultiralo barbarskim postupcima koji vrijeđaju savjest čovječanstva i da je izgradnja svijeta u kojemu će ljudska bića uživati slobodu govora i uvjerenja te biti slobodna od straha i neimaštine, proglašena najvećom težnjom svih ljudi.“ Štoviše, članak 1 Deklaracije kaže da „Sva ljudska bića se rađaju slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću te trebaju jedna prema drugima postupati u duhu bratstva.

Zadaća Ujedinjenih naroda, spašavanje budućih generacija od pošasti rata, zahtijeva transformacije unutar kulture mira, koja se sastoji od vrijednosti, stavova i ponašanja koji odražavaju i nadahnjuju socijalnu interakciju i dijeljenje a temeljeni su na načelima slobode, pravde i demokracije; ljudskih prava, tolerancije i solidarnost, koji odbijaju nasilje i nastoje spriječiti sukobe rješavanjem njihovih temeljnih uzroka kako bi riješili probleme dijalogom i pregovorima i koji jamče potpuno ostvarivanje svih prava i sredstava za potpuno sudjelovanje u razvoju društva.

Svjesni potrebe za stvaranjem uvjeta stabilnosti i blagostanja te mirnih i prijateljskih odnosa temeljenih na poštivanju ljudskih prava i temeljnih sloboda za sve bez obzira na rasu, spol, jezik ili religiju, Opća skupština proglasila je 5. travanj Međunarodni dan savjesnosti.

Opća skupština pozvala je sve zemlje članice, organizacije sustava Ujedinjenih naroda i ostale međunarodne i regionalne organizacije, kao i privatni sektor i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije i pojedince, na izgradnju Kulture mira ljubavlju i savjesnošću u skladu s kulturom i ostalim prigodnim okolnostima ili običajima svojih lokalnih, nacionalnih i regionalnih zajednica, uključujući kvalitetno obrazovanje i aktivnosti podizanja svijesti javnosti, kojima se potiče održivi razvoj.

Podrijetlo kulture mira

Ideja kulture mira proizašla je s Međunarodnog kongresa o miru u ljudskim umovima organiziranog od strane Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) u Obali bjelokosti u srpnju 1989. godine. Od tada se promicanje kulture mira sve više vidi kao vrijedan cilj međunarodne zajednice. Ovaj pojam u razvoju je potaknuo aktivnosti na toliko razina i u mnogim regijama uz puno sudjelovanje civilnog društva tako da kultura mira postepeno poprima obilježja globalnog pokreta.

Unutar sustava Ujedinjenih naroda, ideja datira još od vremena utemeljenja Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO), usvojene prije više od 50 godina, pri čemu je organizacija pozvana na izgradnju obrane mira u umovima ljudi „Da mir koji se temelji isključivo na političkim i ekonomskim aranžmanima vlada ne bi bio mir koji bi mogao osigurati jednoglasnu, trajnu i iskrenu podršku naroda svijeta i da se mir mora stoga temeljiti, kako ne bi propao, na intelektualnoj i moralnoj solidarnosti čovječanstva.

Izgradnja kulture mira

Zadaća izgradnje kulture mira zahtijeva opsežnu obrazovnu, kulturnu, socijalnu i civilnu akciju u kojoj svaka osoba može nešto naučiti i nešto dati te podijeliti s ostalima. Namijenjena je svim dobnim skupinama i grupacijama; to je nepristrana globalna strategija sa specifičnom svrhom, a to je učiniti kulturu mira neodvojivom od kulture općenito te se ukorijeniti u ljudskim srcima i umovima. Mir nije samo nedostatak različitosti i sukoba. To je pozitivan, dinamičan proces u kojem se sudjeluje istinski povezan s demokracijom, pravdom i razvojem za sve, u kojem se poštuju različitosti, potiče se dijalog, a sukobi se nenasilnim sredstvima konstantno transformiraju u nove suradničke odnose.

Temeljena na ovom najširem i najpozitivnijem značenju mira, kultura mira je skup vrijednosti, stavova, tradicija i običaja, načina ponašanja i života koji odražavaju i usmjereni su prema poštivanju života, ljudskih bića i njihovih prava, odbijanju nasilja u bilo kojem obliku, priznavanju jednakih prava žena i muškaraca, priznavanju prava svima na slobodu izražavanja, mišljenja i informacija, privrženosti načelima demokracije, slobode, pravde, razvoja za sve, tolerancije, solidarnosti, pluralizma te prihvaćanju različitosti i razumijevanja među nacijama, etničkim, religijskim i kulturnim grupacijama i pojedincima.

UN i kultura mira

Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu i Savez civilizacija Ujedinjenih naroda imaju važnu ulogu u očuvanju međukulturalnog dijaloga. Provode aktivnosti povezane s kulturom mira i nenasiljem te ulažu napore u promicanje kulture mira kroz brojne projekte u područjima mladih, obrazovanja, medija i migracija, u suradnji s vladama, međunarodnim organizacijama, zakladama i organizacijama civilnog društva, ali i s medijima i privatnim sektorom.

Tekst preuzet s https://www.un.org/en/observances/conscience-day.